{"id":690,"date":"2022-11-16T13:20:48","date_gmt":"2022-11-16T12:20:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=690"},"modified":"2022-11-23T14:29:04","modified_gmt":"2022-11-23T13:29:04","slug":"crkva-snezne-gospe-na-tekijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=690","title":{"rendered":"Crkva Sne\u017ene Gospe na Tekijama"},"content":{"rendered":"<p>Crkva Sne\u017ene Gospe na Tekijama je crkva i najve\u0107e marijansko svetili\u0161te u Srbiji. Arapska re\u010d \u201etekija\u201c ozna\u010dava mirno po\u010divali\u0161te, obi\u010dno pored puteva, i uvek pored dobre vode, ako u blizini nije vilo ve\u0107ih hanova. Crkva je rimokatoli\u010dka.<br \/>\nPrema predanju, na mestu sada\u0161nje crkve nalazila se srednjovekovna hri\u0161\u0107anska bogomolja posve\u0107ena Devici Mariji, koju su Turci sru\u0161ili 1526. godine. Turci su u 16. veku sagradili drvenu d\u017eamiju sa minaretom i malu tekiju sa dva dervi\u0161a po kojoj je dobila ime (na arapskom: odmori\u0161te). Nakon odlaska Turaka , 1687. godine, Petrovaradin postaje steci\u0161te vojnika, trgovaca i zemljoradnika. Prvi \u010dlanovi isusova\u010dkog reda u grad dolaze ve\u0107 1693. godine gde ne zati\u010du sa\u010duvane srednjovekovne hri\u0161\u0107anske bogomolje. 26. januara 1699. potpisan je Karlova\u010dki mir. Pre nego \u0161to je sagra\u0111ena crkva Svetog Jurja u Petrovaradinu u podno\u017eju Petrovaradinske tvr\u0111ave, isusovci su bili primorani koristiti napu\u0161tenu tekijsku d\u017eamiju, koju su preuredili u crkvicu i posvetlili je prazniku Bezgre\u0161nog Za\u010de\u0107a Marijinog.<br \/>\nCrkva Sne\u017ene Gospe podignuta je u znak velike pobede hri\u0161\u0107anstva nad islamom i velike bitke na Vezircu 5. avgusta 1716. god (dakle na isti datum kada je godine 358, za pape Liberija, po hronikama, pao sneg u Rimu, pa je \u201ena mestu gde je sneg na\u0161ao neuga\u017een\u201c Liberije sazdao Baziliku sv. Marije Velike, a katolici datum slave kao spomendan Gospe Sne\u017ene). Sedamnaest godina nakon \u0161to je 1699. potpisan Karlova\u010dki mir izme\u0111u austrijskog i turskog carstva, nad Sremom se opet nadvila scena ubijanja i pusto\u0161enja. Broj\u010dano nadmo\u0107nija turska vojska, na \u010delu sa velikim vezirom Damat Ali Pa\u0161om, pristigla je 3. avgusta 1716. godine pred zidine Petrovaradinina i opsela ga. Austrijska vojska, pod zapovedni\u0161tvom princa Eugena Savojskog, odgovorila je izlaskom iz Petrovaradinske tvr\u0111ave 5. avgusta iste godine i u kra\u0107oj borbi nedaleko od crkvice Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bla\u017eene Device Marije, turska vojska je do\u017eivela strahovit poraz. Uveren da je pobeda nad osvaja\u010dem izvojevana zaslugom Device Marije, princ Eugen Savojski poklonio je petrovaradinskoj crkvi Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bla\u017eana Device Marije, ikonu Bogorodice sa detetom &#8211; Isusom u naru\u010dju, koju je do tada kao svetinju nosio u ratne pohode i pred njom se molio za pomo\u0107 sa neba za svoju vojsku.<br \/>\nS obzirom da je pobeda u bici izvojevana 5. avgusta, na dan Sne\u017ene Gospe, pomenuta crkva je od tada posve\u0107ena Gospi Sne\u017enoj, odnosno Gospi Tekijskoj. Zbog svoje \u010dudotvornosti, ova je ikona s vremenom postala predmetom izuzetnog po\u0161tovanja, a praznik Sne\u017ene Gospe &#8211; danom najve\u0107eg hodo\u010da\u0161\u0107a u ovo marijansko svetili\u0161te u Petrovaradinu kako od strane katolika, tako i pravoslavaca me\u0111u kojima je ovo svetili\u0161te veoma po\u0161tovano. U prvim posleratnim godinama crkva Gospe Sne\u017ene pro\u0161irena je o tro\u0161ku porodice nastradalog austrijskog podmar\u0161ala, grofa Zihrida Brunera, kog su Turci bili zarobili i na sam dan bitke pogubili. Drugo pro\u0161irenje i preure\u0111enje crkve u\u010dinili su oci isusovci 1745. godine a na dan Svetih Joakima i Ane, 26. jula iste godine , sve\u010dano je u crkvu unesena \u010dudotvorna ikona Sne\u017ene Gospe. U znak se\u0107anja na taj doga\u0111aj Svetili\u0161te Gospe Sne\u017ene slavi i danas taj dan kao &#8222;Male Tekije&#8220;, dok se praznik Gospe Sne\u017ene slavi u svetili\u0161tu kao &#8222;Velike Tekije&#8220;.<br \/>\nSada\u0161nja crkva je u neogotskom stilu, sa dva tornja i tri zvona u jednom. Sagra\u0111ena je 1881. godine po projektu zagreba\u010dkog arhitekte Hermana Bolea sa oltarima u stilu tri hri\u0161\u0107anske varijante: katoli\u010dke, pravoslavne i protestantske,posve\u0107enim Sv. Ani, Sv. Josipu i Bezgre\u0161nom Za\u010de\u0107u Marijinom, zalaganjem opata Ilije Okrugi\u0107a Sremca i dozvolom Josipa Juraja \u0160trosmajera.<\/p>\n<p>Tokom Drugog svetskog rata, usta\u0161e su iz crkve izbacile protestantski i pravoslavni oltar.<br \/>\nNa zadnje kube je postavljen krst i polumesec. Polumesec je polo\u017een ispod krsta, kao simbol pobede hri\u0161\u0107anstva nad<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crkva Sne\u017ene Gospe na Tekijama je crkva i najve\u0107e marijansko svetili\u0161te u Srbiji. Arapska re\u010d \u201etekija\u201c ozna\u010dava mirno po\u010divali\u0161te, obi\u010dno pored puteva, i uvek pored dobre vode, ako u blizini nije vilo ve\u0107ih hanova. Crkva je rimokatoli\u010dka. Prema predanju, na mestu sada\u0161nje crkve nalazila se srednjovekovna hri\u0161\u0107anska bogomolja posve\u0107ena Devici Mariji, koju su Turci sru\u0161ili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":691,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-690","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosadska-multikulturalna-razglednica"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=690"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/690\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":692,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/690\/revisions\/692"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=690"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}