{"id":598,"date":"2022-09-26T13:45:00","date_gmt":"2022-09-26T11:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=598"},"modified":"2022-09-26T13:45:00","modified_gmt":"2022-09-26T11:45:00","slug":"ulica-zlatne-grede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=598","title":{"rendered":"Ulica Zlatne Grede"},"content":{"rendered":"<div class=\"td-post-header\">\n<header class=\"td-post-title\">\n<div class=\"td-module-meta-info\">\n<div class=\"td-post-author-name\">\n<div class=\"td-author-line\">U Novom Sadu, u njegovom najstarijem delu postoji prostorno kulturno-istorijska celina nastala izme\u0111u 1716. i 1718. godine kada su se stanovnici sela Alma\u0161 naselili u neposrednoj blizini Petrovaradinskog \u0161anca.U prvim godinama naseljavanja Novog Sada stanovnici su gradili i obrazovali ulice po gredama (nasipima), koje nisu bile izlo\u017eene poplavama, pa otuda imamo nepravilan raspored ulica u na\u0161em gradu. Isu\u0161ivanje i nasipanje tih bara mnogo su unapredile zdravstvene prilike u Novom Sadu, koji je prvih 150 godina mnogo patio od malarije i drugih zaraznih bolesti. Za prve dve ulice u dana\u0161njem Novom Sadu se smatraju Zlatna greda i Dunavska, a koja je prva i starija, verovatno samo one znaju\u2026<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/header>\n<\/div>\n<div class=\"td-post-content tagdiv-type\">\n<p>Ulica u najstarijem delu Novog Sada, izmedu Pa\u0161i\u0107eve i Save Vukovi\u0107a, u produ\u017eetku Gr\u010dko\u0161kolske ulice izgra\u0111ena je na duga\u010dkoj gredi, koja je izdignuta iznad okolnog zemlji\u0161ta i Dunav je nije plavio \u2013 zato je i nazvana zlatnom. ali je ona osamdesetih godina XIX veka \u201cnezvani\u010dno\u201d nazivana i profesorskom ulicom, \u0161to su u njoj prete\u017eno stanovali profesori Srpske gimnazije sa svojim porodicama.<\/p>\n<p>Nazivala se u XIX veku na ma\u0111arskom Aranydomb utca (ulica Zlatne grede), a posle smrti pesnika Jovana Jovanovi\u0107a Zmaja dobila je njegovo ime. Ono nije menjano ni izme\u0111u dva rata, pa ni za vreme ma\u0111arske okupacije (1941-44). Kad je posle II svetskog rata Glavna ulica dobila Zmajevo ime, vra\u0107en je ovoj ulici prvobitni naziv. Ovo je Zmajeva rodna ulica. Na desnoj strani, iza Platoneuma, gde je sada gimnasti\u010dka dvorana Zmaj-Jovine gimnazije, nalazilase rodna ku\u0107a velikog pesnika. Spomen-plo\u010da na fasadi obele\u017eava ovo mesto. U produ\u017eetku je dvori\u0161te Gimnazije, sa zidanom i gvozdenom ogradom i ulazom, kao i jedno krilo same \u0161kole.<\/p>\n<p>Osim Gimnazije, sve ku\u0107e u ulici Zlatne grede su prizemne i prete\u017eno stambene, porodi\u010dne. Samo je na poslednjoj s leve strane dozidan sprat. Gra\u0111ene su u istoricizmu, klasicizmu, ponegde se prepoznaju elementi secesije, a zbog \u010destih prepravki mnoge zgrade izgubile su odlike prvobitnog stila.<\/p>\n<p>U prvom delu ulice na desnoj strani je Gimnazija, a na levoj su ku\u0107e od 1 do 13. U ku\u0107i br. 1 bila je Putnikova poslasti\u010darnica. U broju 5 su kafi\u0107i, u lokalu sa ulice i u podrumu. Na izlogu stoji natpis Zmaj. U ku\u0107i br. 7, zidanoj u istoricizmu, godinama se nalazila Zadruga Srba privrednika (\u0160tedno-kreditna). Ku\u0107a je podignuta 1897. za Kostu Stojanovi\u0107a (graditelj je bio majstor Jozef Cocek). U dvori\u0161tu je 1934. dozidana stambena zgrada za dr Simu Ciriha (zidar Gli\u0161a Ledenac). Na susednoj zgradi, br. 9, sa<br \/>\najnfort-kapijom, u ruralnom klasicizmu, nalazi se starinski kibicfenster, prozor, s po\u010detka druge polovine XIX veka. Dve poslednje zgrade u ovom delu ulice, br. 11 i 13, pripadale<br \/>\nsu pre rata advokatu dr Oskaru Ciprisu, koji je stradao u ratu. Na sredi\u0161njem pilastru ku\u0107e br. 13 ugra\u0111en je dekorativni dr\u017ea\u010d zastave u secesionistickom stilu. Ta ku\u0107a je 1853. posle bombardovanja obnovljena za Persidu Marciki\u0107 (zidarski majstor Andreas<br \/>\nHaner).<\/p>\n<p>Na uglu Zlatne grede i ulice Milovana Vidakovi\u0107a, pod brojem 15 (stil: istoricizam) stanovao je sve\u0161tenik Milan \u0106iri\u0107. U ku\u0107i br. 17, pozni klasicizam, sa elementima secesije, nalazi se samostalna malogstrugarska radnja. Na levoj strani uli\u010dnog krila je anjfort-kapija. Ku\u0107a je gra\u0111ena za Arkadija Radosavljevi\u0107a (zidarski majstor Laurencije Fojhtner), a u njoj je \u017eiveo advokat \u0110or\u0111e Kondoro\u0161i. U broju 19 je deo stambenog prostora iskori\u0161\u0107en za privatnu turisti\u010dku firmu. Na ku\u0107i porodice Male\u0161ev br. 21 (pozni klasicizam) nalazi se spomen-plo\u010da: u toj ku\u0107i \u017eiveo je 1872-73. kao emigrant Svetozar<br \/>\nMarkovi\u0107, prvi srpski socijalista. Kasnije je stanovao direktor gimnazije Stevan Milovanov. Susedna ku\u0107a, br. 23, bila je vlasni\u0161tvo trgovca Dragutina \u0106ur\u010di\u0107a. Uli\u010dna fasada bogato je ukra\u0161ena malterskom plastikom (istoricizam, secesija).<\/p>\n<p>Na zgradi br. 25 (tako\u0111e istoricizam, sa elementima secesije) karakteristi\u010dna je kapija od kovanog gvo\u017eda. Ovde je jedno vreme \u017eiveo pesnik Laza Kosti\u0107. Nekada\u0161nja vlasnica, udova Manojlovih zave\u0161tala je ku\u0107u Matici srpskoj, koja ju je prodala Peri Devi\u0107u.<\/p>\n<p>U broju 27 \u017eiveo je Branko Milovanovi\u0107, predratni carinski posrednik, a posle rata mati\u010dar, poznat kao veliki znalac istorije grada. Sada tu sa porodicom stanuje njegov sin dr Du\u0161an Milovanovi\u0107, dugogodi\u0161nji lekar u Slu\u017ebi hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n<p>U zgradi br. 29 stanovao je lekar dr Branko \u0160ili\u0107, a sada je sme\u0161tena advokatska kancelarija. Na nekada\u0161njoj ku\u0107i apotekara Nerand\u017ei\u0107a, br. 31, nalazi se spomen-plo\u010da koja obele\u017eava mesto gde je bila rodna ku\u0107a \u0110ure Dani\u010di\u0107a, filologa svetskog glasa, bliskog saradnika Vuka Karad\u017ei\u0107a.<\/p>\n<p>Ku\u0107a br. 33 je iz 1860, u stilu poznog klasicizma i ranog romantizma, sa elementima secesije na fasadi i dvokrilnom ajnfort-kapijom. Vlasnik je bio Jakov Grbi\u0107-Rajkovi\u0107. Visokoparterna ku\u0107a na uglu Zlatne grede, br. 6 i Dani\u010di\u0107eve ulice, koja vodi na Riblju pijacu, podignuta je \u0161ezdesetih godina XIX veka. Dana\u0161nji izgled dobila je posle prepravke 1906-10. Pripada istoricizmu, sa neoklasicisti\u010dkim detaljima. Ku\u0107u br. 8 dao je da se rekonstrui\u0161e 1920. trgovac Lazar Mirosavljevi\u0107. Sa\u010duvana su lepa drvena vrata, a fasada je ravno izmalterisana bez ikakvih ukrasa.<\/p>\n<p>Susedna ku\u0107a, br. 10, sa po \u010detiri polukru\u017eno zavr\u0161enih prozora sa svake strane ajnfort-kapije, izuzetno dekorativno je obra\u0111ena. Na oba kraja nalaze se kibic-fensteri. Tu je stanovao akademik Jovan Radoni\u0107, istori\u010dar, bibliotekar. U staroj ku\u0107i na ovom placu \u017eiveo je poznati slikar i pisac Novak Radoni\u0107. Zgrade br. 12 i 14 su na uglu Zlatne grede i Jadranske. Najstariji stanovnici Zlatne grede pamte da je u ku\u0107i br. 16 bila gostionica.<\/p>\n<p>Zgrada br. 1 pripadala je velikoj dobrotvorki Mariji Trandafil, u br. 13 stanovao je sekretar Matice srpske i dugogodi\u0161nji urednik Letopisa dr Milan Savi\u0107, sa \u0107erkom, poznatom pesnikinjom Anicom Savi\u0107-Rebac.<\/p>\n<p>Najve\u0107i broj sa\u010duvanih ku\u0107a pripada periodu druge polovine 19. i prvih decenija 20. veka.<\/p>\n<p>Na ku\u0107ama u kojima su \u017eivele zna\u010dajne li\u010dnosti ili su bile mesta istorijskih doga\u0111aja postavljene su spomen plo\u010de.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Novom Sadu, u njegovom najstarijem delu postoji prostorno kulturno-istorijska celina nastala izme\u0111u 1716. i 1718. godine kada su se stanovnici sela Alma\u0161 naselili u neposrednoj blizini Petrovaradinskog \u0161anca.U prvim godinama naseljavanja Novog Sada stanovnici su gradili i obrazovali ulice po gredama (nasipima), koje nisu bile izlo\u017eene poplavama, pa otuda imamo nepravilan raspored ulica u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":599,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosadska-multikulturalna-razglednica"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=598"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":600,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/598\/revisions\/600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}