{"id":562,"date":"2022-09-16T08:34:37","date_gmt":"2022-09-16T06:34:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=562"},"modified":"2022-12-12T10:36:25","modified_gmt":"2022-12-12T09:36:25","slug":"gradovi-rimskog-carstva-u-vojvodini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/?p=562","title":{"rendered":"Gradovi Rimskog carstva u Vojvodini"},"content":{"rendered":"<p>Spisak rimskih gradova, sa njihovim latinskim nazivom i geografskim polo\u017eajem, predstavlja spisak gradova Rimskog carstva\u00a0koji su se nalazili na prostoru\u00a0Balkanskog poluostrva\u00a0tj. savremenih dr\u017eava koje se nalaze na Balkanu. Nazivi rimskih gradova su ponekad bili sli\u010dni za vi\u0161e gradova, npr. nekoliko rimskih gradova je u svom nazivu nosilo\u00a0<em>Colonia<\/em>\u00a0kao deo imena.<\/p>\n<p>Dana\u0161nji Srem bio je pod rimskom vla\u0161\u0107u \u010ditavih pet stotina godina. Rimljani su pokorili te krajeve oko po\u010detka prvog veka na\u0161e ere, a dr\u017eali su ih do propasti Rimskog Carstva, dakle otprilike do kraja petog veka .Na\u0161 Banat bio je pod Rimljanima mnogo kra\u0107e vreme, otprilike jedno i po stole\u0107e, od vlade cara Trajana do cara Galijena ili Aurelijana. Dana\u0161nja Ba\u010dka nije nikad bila sastavni deo rimske imperije. Rim je hteo da ima za granicu jednu tako veliku reku kao \u0161to je Dunav i zato Rimljani nisu hteli da okupiraju oblast koja se nalazi na levoj obali Dunava.<\/p>\n<p>Rimljani su osnivali gradove na\u00a0glavnom putu koji je u rimsko doba i\u0161ao kroz Srem, onaj pored Dunava. Prvo mesto posle Taurunuma (danasnji Zemun) bilo je Burgena Ono se nalazilo tamo gde su sada Novi Banovci. Drugo mesto bilo je Ritium, kod sada\u0161njeg Surduka. Kod Slankamena bio je Akuminkum, a Cusum je bio kod dana\u0161njeg Petrovaradina. Nedaleko od Beo\u010dina bilo je mesto Malata, koje se zove jo\u0161 i Bononia. Vojnu posadu imao je u rimsko doba i dana\u0161nji Dalj. Mesto se zvalo Teutiburgium<\/p>\n<p>Sirmium\u00a0je najpoznatije\u00a0arheolo\u0161ko nalazi\u0161te na lu Vojvodine, i jedno od najbolje iskopavanih i o\u010duvanih. Nalazi se u okviru grada Sremska Mitrovica.<\/p>\n<p>Sirmium bio jedna od\u00a04 prestonice Rimskog carstva, i stoga prava metropola u vreme IV veka. U tom periodu ovaj grad je imao sve odlike prestonice, poput foruma sa javnim zgradama,\u00a0amfiteatar, hipodrom i carski dvor sa bazilikom.<\/p>\n<p>Sremska Mitrovica,\u00a0 ispod svojih ulica i trgova \u010duva tragove anti\u010dkog grada Sirmijuma. Va\u017ean trgova\u010dki centar i jedna od prestonica carstva, Sirmijum je bio i rodni grad \u010dak 5 rimskih careva: Decija Trajana, Aurelijana, Proba, Maksimijana Herkulija i Gracijana. Ovaj nekada mo\u0107an rimski grad, osnovan u 1. veku, tokom svog vi\u0161evekovnog postojanja ugostio je i brojne rimske imperatore uklju\u010duju\u0107i Domicijana, Marka Aurelija, Septimija Severa, Maksimina Tra\u010danina, Klaudija II Gotskog, Proba i Dioklecijana.<\/p>\n<p>Svoj vrhunac Sirmium je do\u017eiveo\u00a0 u 3. veku nove ere, kada je progla\u0161en za jednu od \u010detiri prestonice Rimskog carstva. U arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu mo\u017eete videti ostatke carske palate i obli\u017enjeg cirkusa (hipodroma) jedinog te vrste u Srbiji,. Grad je bio za\u0161ti\u0107en mo\u0107nim bedemima, a raznobojni mozaici govore o rasko\u0161i u kojoj su rimski carevi u\u017eivali I \u010dine da makar na trenutak osetite kako je izgledao \u017eivot u starom Rimu. Ostaci grejnog sistema otkriveni ispod gotovo svake prostorije palate svedo\u010de o tehni\u010dkim dostignu\u0107ima starih Rimljana.<\/p>\n<p>Palata je bila podeljena na prostor za obavljanje du\u017enosti i rezidencijalni deo od kojih je ovaj potonji bolje o\u010duvan. Na prostorima cirkusa, rimskog pandana gr\u010dkom hipodromu, \u010diji su ostaci prona\u0111eni nedaleko od palate, odr\u017eavale su se konji\u010dke trke. Ovaj prostor slu\u017eio je i za ceremonijalno prikazivanje vladara narodu.<\/p>\n<p>Fragmenti mozaika prona\u0111eni na lokaciji, ra\u0111eni su od kamena iz male Azije, Malte, Gr\u010dke i Italije. Podnim mozaicima dominiraju floralni i geometrijski motivi, a posebno mesto zauzima mozaik sa slikom boga Merkura kao jedina znamenitost s figurativnim prikazom. Pored carske palate s cirkusom, u Sirmijumu mo\u017eete videti i ostatke Licinijevih termi, luksuznih gradskih vila, ali i vi\u0161espratnih zgrada za narod poznatih pod nazivom isualae.<\/p>\n<p>Kasnije, Sirmijum postaje jedno od sredi\u0161ta hri\u0161\u0107anstva. O\u010duvani ostaci hri\u0161\u0107anske bazilike u samom centru grada, stoje kao relikt kasnije faze razvoja grada koji je svoj kona\u010dan pad do\u017eiveo prodorom Huna, Gota i Gepida.<\/p>\n<p>.\u00a0Kao \u0161to se vidi, mi anti\u010dku istoriju dana\u0161nje Vojvodine poznajemo sasvim nedovoljno. Kako stari pisci tako i arheolo\u0161ki podaci veoma su mr\u0161avi. O nekoj kontinuelnoj istoriji prvih pet vekova po Hristu ovde ne mo\u017ee biti re\u010di,. ali opravdana je nada da \u0107emo s vremenom, sistematskim otkopavanjem, dobijati sve vi\u0161e svetlosti za anti\u010dku pro\u0161lost prostora na kojem danas \u017eivimo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Spisak rimskih gradova, sa njihovim latinskim nazivom i geografskim polo\u017eajem, predstavlja spisak gradova Rimskog carstva\u00a0koji su se nalazili na prostoru\u00a0Balkanskog poluostrva\u00a0tj. savremenih dr\u017eava koje se nalaze na Balkanu. Nazivi rimskih gradova su ponekad bili sli\u010dni za vi\u0161e gradova, npr. nekoliko rimskih gradova je u svom nazivu nosilo\u00a0Colonia\u00a0kao deo imena. Dana\u0161nji Srem bio je pod rimskom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":563,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosadska-multikulturalna-razglednica"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":761,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/562\/revisions\/761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.radiodelta.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}